U Luxembourgu održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva

U Luksemburgu je 27. i 28. listopada održan dvodnevni sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva (AGRIFISH), na kojem je Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Kao i svake godine, na sastanku Vijeća u listopadu pregovaraju se ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru za sljedeću godinu. U sektoru ribarstva, ministri su Europskoj komisiji dali političke smjernice za uspostavu pregovaračkog mandata za godišnji sastanak ICCAT-a, koji će se u studenome održati u Španjolskoj. Za Hrvatsku je pritom posebno bilo važno osigurati povećanje kvote za plavoperajnu tunu. „Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da će naši ribari napokon moći ostvariti koristi, nakon više od desetljeća odricanja“, izjavio je Vlajčić.

U području poljoprivrede sastankom su dominirala pitanja vezana uz budućnost Zajedničke poljoprivredne politike u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno proračuna EU za razdoblje 2028.-2035. Dansko predsjedništvo pripremilo je raspravu na temu buduće zelene arhitekture politike, dakle planiranog okvira za provedbu mjera kojima se imaju ispunjavati klimatski i ekološki ciljevi u sljedećem programskom razdoblju. Hrvatska je pozdravila predložena pojednostavljenja i veću fleksibilnost za države i poljoprivrednike u novom okviru, ali je upozorila kako se od proizvođača ne može očekivati dodatni napor za ispunjavanje klimatskih i ostalih horizontalnih ciljeva u uvjetima smanjenja proračunskih sredstava namijenjenih poljoprivredi. Ministar Vlajčić je pritom ukazao na posebnosti malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, za koja će trebati osigurati adekvatne uvjete kako bi mogla participirati u zelenoj tranziciji.

Austrijska delegacija je, ispred sedamnaest država članica, uključujući i Hrvatsku, predstavila zajedničku izjavu kojom se ukazuje na neadekvatan zakonski okvir za ZPP nakon 2027. kako ga je predložila Komisija. ZPP mora i dalje ostati prilagođen potrebama poljoprivrednika, s namjenskim i odgovarajućim financijskim sredstvima te temeljen na uspješnom i pouzdanom modelu s dva stupa, istaknule su ove države članice. Tijekom održane rasprave ovaj je stav poduprla još nekolicina ostalih delegacija.

Povjerenik Hansen je ispred Europske komisije predstavio nedavno usvojenu Komunikaciju o Strategiji za generacijsku obnovu, koja donosi plan za potporu mladim poljoprivrednicima i privlačenje većeg broja ljudi u poljoprivredni sektor. Njime se državama predlaže da najmanje 6 % svojih poljoprivrednih proračuna ulože u mjere za poticanje generacijske obnove, a kao cilj se postavlja udvostručenje udjela mladih poljoprivrednika na EU razini do 2040. godine. Za Hrvatsku je demografska revitalizacija, posebno u ruralnim područjima, jedan od ključnih nacionalnih ciljeva, naglasio je Vlajčić i pozdravio ovu inicijativu Komisije.

U okviru redovne točke o stanju na tržištu poljoprivrednim proizvodima, ministrima se imao prilike obratiti i g. Taras Kachka, potpredsjednik Vlade Ukrajine za europsku i euroatlantsku integraciju te trgovinu. On je predstavio najnovije brojke vezane uz trgovinske odnose s tom zemljom, a ministri su iskazali svoju podršku daljnjoj integraciji Ukrajine, ali isto tako pozvali na oprezan pristup zbog veličine i značaja njenog poljoprivrednog sektora. Hrvatska je izvijestila Vijeće o posljedicama iznimno loših klimatskih prilika koje su negativno utjecale na proizvodnju voća, šećerne repe i ratarskih usjeva te najavila kako će, nakon što se prikupe svi potrebni podaci, odlučiti o potrebnim mjerama.

Slovenska delegacija izvijestila je o zajedničkoj deklaraciji ministara poljoprivrede mediteranskih zemalja (MED9 skupina) pod naslovom „Pojačavanje napora za upravljanje klimatskim i drugim rizicima u poljoprivredi“. Slovenija je bila domaćin neformalnog sastanka ministara održanog u Portorožu početkom listopada, kojom prilikom je usvojena ova deklaracija. Hrvatska, koja preuzima predsjedanje skupinom od Slovenije, zahvalila je na dobroj organizaciji i korisnim rasprava te zaključila kako je nužno uspostaviti cjelovit, dugoročan i financijski održiv okvir za upravljanje rizicima na razini cijele EU.

Od ostalih točaka na dnevnom redu sastanka Njemačka je izvijestila o aktualnoj situaciji s visoko patogenom influencom ptica (HPAI) u EU, a Latvija predstavila informaciju o hitnim mjerama potrebnim za rješavanje izazova povezanih s Uredbom o deforestaciji. Povjerenici Hansen i Kadis predstavili su godišnja izvješća o aktivnostima Europske komisije vezanim uz pojednostavljenja provedbe u poljoprivredi i ribarstvu.

Na margini sastanka Vijeća, ministar Vlajčić susreo se sa slovačkim ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Richardom Takáčem. Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti poljoprivredne politike, trgovinskim odnosima s trećim zemljama te aktivnostima vezanim uz prevenciju i saniranje životinjskih bolesti. Potvrdili su dobru suradnju dvije zemlje na EU razini u sektoru poljoprivrede, posebno izvrsne odnose u sektoru šumarstva te zaključili kako će u okviru započetih pregovora o budućem financijskom i provedbenom okviru zasigurno biti potrebe za još tješnjom suradnjom.

Pripremio: Tomislav Radić