In vino veritas

Piše: Tomislav Radić

Poklonimo se pred vinom pjesnika i davnih junaka

Al ipak svoje srce jedan od drugoga skrijmo,

i pijmo!

(Frano Alfirević, 1903.-1956.)

Hrvatska vinska kultura dobila kapitalnu znanstvenu monografiju

autorice Tanje Baran

Objavljena je „Hrvatska vinska kultura“, znanstvena monografija doc. dr. sc. Tanje Baran. Knjiga je rezultat autoričina proučavanja hrvatske tradicijske vinske kulture te vinske nematerijalne baštine.

Nakon uvoda u kojem autorica kontekstualizira hrvatske vinske tijekove iz prošlosti u hrvatsku, europsku i svjetsku suvremenost, prikazuje i analizira razvoj i utjecaj svjetske vinske kulture na hrvatsku vinsku kulturu. Prate se razdoblja svjetske povijesti vina, spomeni vinove loze od najranijih vremena, posebno se zatim obrađuju vino i loza u Bibliji te put od srednjeg vijeka prema vinskoj suvremenosti. Detaljno prosuđujući razvoj hrvatske vinske kulture autorica piše o daru vinogradarske zemlje Hrvatskoj, o najpoznatijem aristokratskom vinskom udruženju u hrvatskoj prošlosti "Doktorima od Pinte", o zapisanim vinsko-pajdaškim regulama, pijačkim društvima i klubovima te osobito opsežno o običajima vezanima uz vino te o hrvatskim vinskim svecima. Najistaknutiji spomenik hrvatske nematerijalne vinske kulture Križevački štatuti raščlanjuju se i kroz suodnos usmene i pisane književnosti i kroz više žanrova: usmenu dramu i liriku te retoriku. Zasebno se valoriziraju ostale hrvatske vinsko-pajdaške regule: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija i Svetojanska lumparija. Sv. Martinu, Martinju i krštenju mošta kao najpoznatijim vinskim tradicijama koje su izvedbeno itekako aktualne diljem zemlje daje se osobit obol. Zaključku prethodi poglavlje posvećeno hrvatskoj vinskoj kulturi u umjetnostima: vinu u književnosti, likovnim umjetnostima (kiparstvo, slikarstvo, karikatura, fotografija, primijenjena umjetnost) i glazbi. Nakon popisa literature i izvora, izdanja i rukopisa Križevačkih štatuta te kazala imena, kao dodatak monografiji cjelovito su objavljeni Križevački štatuti sa svim ostalim hrvatskim vinsko--pajdaškim regulama te Velikim ritualom o krščenju mošta. Na kraju su, uz bilješku o autorici, objavljeni izvaci iz recenzija professora emeritusa Stipe Botice, prof. dr. sc. Bože Skoke i prof. dr. sc. Đure Horvata.

Nakladnik je monografije Prigorski Media d. o. o. Knjiga je opsega 456 stranica, formata je 20,5 x 25,5 cm, tvrdoga je uveza, ima 390 likovnih priloga. Objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, gradova Križevaca, Koprivnice, Đurđevca te Koprivničko-križevačke županije.

"Ki vodnjeno vino pije

manje pamet s njim zapije

Za pićem se rado spije

Za pečenjem rado pije"

(Pavao Ritter Vitezović,1652.-1713.)