Na promociji u Zagrebu vina Džapo

pr: Vjekoslav Madunić


Prominski kraj i njegovi vinogradi prije više desetljeća imali su mnogo više trsova.

Prema nekim podacima bilo je oko 4 milijuna trsova (nije bilo

kuće bez 3 - 4000 panja), na području devet sela od kojih je najveći bio i

ostao Oklaj. Danas, je ta brojka neusporedivo manja, spominje se 250

prema 300 000.

Braća Džapo, Dalibor i Tomislav odlučili su usprkos

svojim uhodanim građanskim poslovima nastaviti porodičnu tradiciju

počevši sa djedom Matom / Maćom koji je uzgajao lozu od 30 - tih

godina prošloga stoljeća pa preko oca Marka (diplomiranog geodete,

umro 2022.) pa do trenutka kada su se prihvatili posla i odlučili da

vinarija Marka Džape pod brendom Avus Noster (Naša djedovina)

nastavlja život i tradiciju ovoga vinorodnog kraja. Tomislav je geodeta a

Dalibor građevinar. Džape su oduvijek imali

relativno veliki broj trsova tako da ih je danas oko 12 000


Odnos bijelog i crnog sortimenta je podjednak. Imaju najviše debita oko

4000 panja i oko 2000 maraštine sa neznatnim udjelom pošipa i

kujundžuše. Među crnima najviše je plavine oko 2500 loza, 1500

merlota i po 1000 shiraza i lasine. Po riječima vinara koji kompletnu

proizvodnju rade sami a pod stručnim vodstvom enologa Miodraga

Hruškara( Enoexpert) nastoje podići kvalitetu i ubuduće plasirati samo

vino u buteljama. Dobili su broncu (88 bodova) sa

Decantera 2025 za Plavinu iz 2022.

Značajne pozicije su Popunjača (merlot i plavina), Solokva (plavina),

Vlačica (plavina i merlota), Razvođe gornje (shiraz), R.donje (debit) i

najznačajnija Gluvača (debit, maraština, lasin) koja dobro podnosi sušu

ali ima problema sa mrazom. To su nadmorske visine između 250 i 300

metara u širem podnožju Promine. U staroj kući u Oklaju su dva

podruma od oko 100 kvadrata.


Kušalo se: 1. Debit 2025 12.0% alkohola 2. Maraština

2025 12.3% 3. Rose (merlot i plavina) 2025 12.5% 4. Plavina

2022 13.5% 5. Cuvee crni (25% merlot, shiraz, plavina i lasin) 6.

Merlot 2022 14.0 7. Merlot barrique 2022 14.0


Debit 2025 12.0% alkohola je vino laganog do srednjega tijela.

Miris nije posebno naglašen ali se prepoznaje kamilica, bijelo voće i

citrusne note. Debit je dobar potencijal za pjenušac zbog svoje kiseline i

neutralnosti u okusu. Vino je bilo na kvascima i finom talogu oko 6

mjeseci a nedavno je punjeno u boce. Ovaj debit je malo robustan a

gastronomski odgovara uz salatu grancigule i hobotnice, punjene tikvice

sa sirom i cezar salatu...

Maraština 2025 12.3% alkohola je kristalno bistro vino zlatno

žućkastih tonova, suho. U mirisu osim breskve, marelice, mediteransko

bilje (smilje), osjete se tonovi tropskog voća (ananas). Osjeti se

mineralnost iz tla koja je karakteristika ovoga krševitoga kraja. U takvom

tlu loza pušta dugo korijenje u potrazi za vodom. Miris je intenzivniji

nego li kod debita. Maraština je upotrebljavana u šibenskom i drniškom

kraju za proizvodnju prošeka.

Plavina 2022 13.5% je vino rubin, crvene boje , živo, intezivnih

voćnih aroma (bobičasto voće, šljiva). U ustima fino osvježavajuće,

dobro usklađenih tanina sa malom trpkosti. Idealno, prije svega, ljetno

vino ali naravno može se piti tijekom cijele godine. U procesu

proizvodnje najprije je bilo 6 mjeseci u inoxu a potom isto toliko u

drvenoj bačvi veće zapremine. Vino koje se može piti i samo ili uz hranu

roštiljskoga tipa, uključujući carsko meso.

Merlot 2022 14% alkohola potvrđuje da je prominski kraj

bogomdan za ovu sortu. Vino je rubin crvene boje, meko , pitko sortnog

intezivnog mirisa bobičastog voća ali i zrele šljive, trešnje. Osjete se

začinske note, vanilija. Sorta je vrlo zahvalna i za uzgoj i za prodaju,

tražena u cijelom svijetu. Ovo vino još raste , mlado je , razigrano i

svježe. Gastronomska preporuka odojak sa ražnja, tjestenina sa jačim

umacima, jači sirevi...

Vinarija Džape još nije dovoljno poznata u Hrvatskoj. Vjerujem da

će nakon ove promocije u Zagrebu Dalibor i Tomislav Džapo pronaći mjesta u

zagrebačkim restoranima a Vrutak ih je upravo ondje prepoznao


Pripremo: Tomislav Radić

Snimke: Marko Čolić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga